Subjekt

Subjekt je rečenični dio koji označuje ono o čemu je riječ u rečenici.

Subjekt može biti izrečen i neizrečen. Neizrečeni subjekt sadržan je u glagolskome obliku, npr. u rečenici Došla sam. neizrečeni subjekt ja sadržan je u obliku sam (1. licu jednine).

izrečeni subjekt

neizrečeni subjekt

Mara mi se sviđa.

Jakov i ja pošli smo u kino.

Što ti i ostali mislite o tome?

Sviđa mi se. (neizrečeni subjekt ona)

Pošli smo u kino. (neizrečeni subjekt mi)

Što mislite o tome? (neizrečeni subjekt vi)

Rečenice Ona mi se sviđa., Mi smo pošli u kino., Što vi mislite o tome? upotrebljavaju se kad je subjekt potrebno posebno istaknuti.

Službu subjekta najčešće imaju imenske riječi:

imenice

Kuća je nova.

zamjenice

Ona te još uvijek voli.

pridjevi

Marljivi su uspješniji.

brojevi

Prvi su najbolji.

Službu subjekta mogu imati i:

neki spojevi riječi

Mnogo učenika nije pošlo na izlet. Baš ste dosadni vas dvoje!

infinitiv

Kuhati je zabavno.

Rečenice u kojima se predikatom izriče radnja koja nema vršitelja zovu se besubjektne rečenice. Takve su rečenice Opet kiši. Sniježi cijeloga dana. Doznaje se da će doći sutra.

Subjekt se s predikatom slaže u licu, broju i rodu: Mara je kupila suknju., Vito mi je objasnio zadatak.

Više subjekata u jednini muškoga roda slaže se s predikatom muškoga roda u množini: Lovro i Jakov otišli su u kino.

Više subjekata u jednini ženskoga roda slaže se s predikatom ženskoga roda u množini: Mara, Ena i Sara otišle su u kino.

Više subjekata u jednini srednjega roda slaže se s predikatom muškoga roda u množini: Proljeće i ljeto brzo su prošli.

Više subjekata različitoga roda u jednini slaže se s predikatom muškoga roda u jednini: Vito i Mara otišli su u školu. U školu su otišli Sara ili Jakov. ili s predikatom onoga roda kojega je najbliža imenica: Bila je oluja i veliko nevrijeme.

Više subjekata različitoga roda u množini slaže se s predikatom onoga roda kojega je najbliži subjekt: Obnovljene su kuće i igrališta.

Riječi obojica, dvojica, trojica itd. slažu se s predikatom srednjega roda u množini: Obojica su se javila., Dvojica su došla, a trojica nisu.

Riječi dvoje, troje, oboje itd. slažu se s predikatom srednjega roda u jednini: Dvoje je došlo., Oboje je otišlo.

Zbirne imenice poput unučad i telad slažu se i s predikatom ženskoga roda u jednini i s predikatom ženskoga roda u množini: Unučad je došla u posjet baki., Unučad su došla u posjet baki.

Subjektni skup čini subjekt (S) sa svojim dopunama, atributom (Atr.) i apozicijom (Ap.).

Atr.Atr.S

Ap.S

Mali crni pas laje na prolaznike.

Psić Spajki spava u kućici.