Tvorba imenica

Imenice se tvore svim tvorbenim načinima, a najplodniji je tvorbeni način sufiksalna tvorba.

način

tvorenica

sufiksalna tvorba

čitatelj, čitateljica, hajdukovac, Hrvatica, igralište, igraonica, mladost, pedagoginja, spavaonica, Zagreb-čanin > Zagrepčanin, Zaprešićanin

prefiksalna tvorba

bez-kraj > beskraj, međukat, neplivač, pod-predsjednik > potpredsjednik, podstanar, pomajka, poluvrijeme, pradjed, prapovijest, protuudar, suautor, surečenica, velesajam

slaganje

bjelokost, brodogradnja, pravobranitelj, romanopisac, sjeverozapad, ugljikovodik, vjeroučitelj

prefiksalno-

sufiksalna tvorba

pod-nog-je > podnožje, pod-palub-je > potpalublje, za-glav-je > zaglavlje, zajutrak

složeno-

sufiksalnatvorba

crvenokožac, dugoprugaš, glavonošac, lovostaj (nulti sufiks), mišolovka, punoznačnica, suncobran (nulti sufiks)

srastanje

ampersat, animirdama, četvrtzavršnica, čuvarkuća, imendan, ispičutura, kažiprst, lunapark, maloprodaja, nalivpero, kućevlasnik, višeboj, voltmetar

preobrazba

Dugi (prezime), mlada, Petrovo, Silvestrovo (blagdani), Ravno, Tužno, Visoko (toponimi)

tvorba polusloženica

baka-servis, domino-efekt, gol-razlika, kamp-kućica, kesten-pire, paket-

aranžman, park-šuma, pilot-projekt, pire-krumpir, rang-lista, remek-

djelo, spomen-ploča, student-servis, šoping-centar, tabu-tema, top-

model, traper-jakna, trik-pitanje, tuš-kabina

tvorba pokrata

AOP (automatska obrada podataka), EU (Europska unija), JMBG (jedinstveni matični broj građana), NAMA (narodni magazin), PTSP (posttraumatski stresni poremećaj), PVC (polivinil-klorid)

Imenice nastale sufiksalnom tvorbom najčešće označuju vršitelja radnje (čitatelj), vršiteljicu radnje (čitateljica), nositelja osobine (radoznalac), nositeljicu osobine (radoznalka), pripadnika, pristašu, sljedbenika ili simpatizera čega (hajdukovac), stanovnika (Zagrepčanin), stanovnicu (Zagrepčanka), zatvorene prostore (igraonica), otvorene prostore (igralište), osobinu ili svojstvo (dobrota), radnju (čitanje), maloću (ručica), veličinu (nosina), skup (čitateljstvo), predmet (računalo) itd.

Imenice tvorene sufiksom -arnica imaju prednost pred imenicama tvorenim sufiksom -arna. Tako normativnu prednost ima imenica slastičarnica pred imenicom slastičarna, imenica pekarnica pred imenicom pekarna, imenica cvjećarnica pred imenicom cvjećarna. Sufiks -arnica označuje ‘mjesto na kojemu se što prodaje’, a sufiks -ara ‘mjesto na kojemu se što proizvodi’. Stoga u značenju ‘mjesto na kojemu se prodaje kruh i krušni proizvodi’ treba upotrebljavati riječ pekarnica. Riječ pekarna ne pripada standardnomu jeziku i ne treba je upotrebljavati, a riječ pekara označuje ‘mjesto na kojemu se peče i proizvodi kruh i krušni proizvodi’. S obzirom na to da postoje mjesta na kojima se kruh i peče i prodaje, možemo ih nazvati i pekarnicama i pekarama.

NE

DA

cvjećarna

cvjećarnica

slastičarna

slastičarnica

voćarna

voćarnica

Imenice tvorene sufiksom -onica imaju prednost pred imenicama tvorenim sufiksom -ona. Tako normativnu prednost ima imenica prodavaonica pred imenicom prodavaona, imenica kupaonica pred imenicom kupaona itd.

NE

DA

čistiona

čistionica

kupaona

kupaonica

puniona

punionica

predavaona

predavaonica

radiona

radionica

« Tvorbeni načini Tvorba pridjeva »