Tvorba pridjeva

Pridjevi se tvore sufiksalnom tvorbom, prefiksalnom tvorbom, slaganjem, prefiksalno-sufiksalnom tvorbom, složeno-sufiksalnom tvorbom, srastanjem, tvorbom polusloženica i tvorbom pokrata, a najplodniji je tvorbeni način sufiksalna tvorba.

način

tvorenica

sufiksalna tvorba

bolestan, kišan, kožnat, kožni, oblačan, rječit

prefiksalna tvorba

dodiplomski, ispodprosječan, nagluh, nepovezan, nesuvisao, ispodprosječan, poludnevni, poratni, predškolski, prekooceanski, suodgovoran

slaganje

vodonepropustan, vodootporan, vatrootporan, zrakopropustan

prefiksalno-

sufiksalna tvorba

bez-žic-an > bežičan, bez-krv-an > beskrvan

složeno-sufiksalna tvorba

maloljetan, toplokrvan, uskogrudan, dalekovidan, plavokos (nulti sufiks), mrzovoljan, niskopodni, crnook (nulti sufiks), prvosvibanjski, pučkoškolski, srednjoškolski, starozavjetni, trokrevetni, velikogorički

srastanje

mnogopoštovani, prljavožut, svjetlocrven, takozvani, tamnoplav,

tvorba polusloženica

crno-bijeli, prirodoslovno-matematički, znanstveno-popularni

tvorba pokrata

KV (kvalificirani), UV (ultravioletni)

Pridjevi nastali sufiksalnom tvorbom najčešće imaju opće opisno (kišan, oblačan, sunčan) ili opće odnosno značenje (kišni, sunčani, zagrebački). Opisne pridjevne tvorenice mogu imati i ova značenja: sličnost čemu (bačvast), opskrbljenost čime (pjegav), mogućnost (prenosiv), mala količina čega (plavkast), sklonost kojoj radnji (radišan).

Pridjevi izvedeni od dviju osnova pišu se, ovisno o svojemu značenju, sa spojnicom i bez nje. Pridjevi izvedeni od skupina koje označuju jedan pojam pišu se bez spojnice, npr. znanstvenofantastički (od znanstvena fantastika), povijesnojezični (od povijest jezika), književnoumjetnički (od književna umjetnost). Pridjevi izvedeni od dviju imenica koje označuju dva pojma pišu se kao polusloženica, dakle sa spojnicom, npr. prirodoslovno-matematički (od prirodoslovlje i matematika), znanstveno-popularni (od znanstveni i popularni).

Treba razlikovati značenje pridjeva plavo-zelen, žuto-bijel, crveno-plav i pridjeva plavozelen, žutobijel i crvenoplav. Pridjevi pisani sa spojnicom odnose se na dvije boje: plavu i zelenu, žutu i bijelu itd., a pridjevi pisani bez spojnice odnose se na jednu boju koja nastaje miješanjem dviju početnih boja. Dakle, ako tko ima žuto-bijelu majicu, on ima majicu koja ima žuti i bijeli dio (prugice, točkice i slično), ako tko ima žutobijelu majicu, njegova je majica jednobojna (bijele boje s primjesom žute).

U skladu s pravopisnim pravilom da se imena stanovnika izvedena od imena stranih naseljenih mjesta pišu onako kako se izgovaraju u hrvatskome jeziku (Bolonjac, Njujorčanin), tako se trebaju pisati i pridjevi izvedeni od stranih naseljenih mjesta, primjerice bolonjski (Bologna), đenovski (Genova), njujorški (New York), štokholmski (Stockholm).

Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripada prefiks van-, nego mu pripada prefiks izvan-. Stoga su umjesto pridjeva s prefiksom van- vanbračni, vanbrodski, vanjezični, vanmaternični, vannastavni, vanredni, vantjelesni itd. u hrvatskome standardnom jeziku pravilni pridjevi s prefiksom izvan-: izvanbračni, izvanbrodski, izvanjezični, izvanmaternični, izvannastavni, izvanredni, izvantjelesni. Zbog istoga razloga imenica izvanzemaljac ima u hrvatskome standardnom jeziku prednost pred imenicom vanzemaljac.

Pridjevi se od imenica koje završavaju nepčanikom tvore sufiksom -ev, od imenica koje završavaju na nenepčanik sufiksom -ov, a od imenica koje završavaju na -ov ili -ev sufiksom -ljev:

NE

DA

Ahilejov

Ahilejev

bratovljev

bratov

Matošov

Matošev

sinovljev

sinov

Velikim se početnim slovom pišu pridjevi koji završavaju na -ov, -ev, -in izvedeni od imena i prezimena: Marijin, Markov, Marulićev, Šenoin.

Malim se početnim slovom pišu pridjevi koji završavaju na -ski, -ni i -ji izvedeni od imena: božićni, europski, francuski, hrvatski, uskrsni.