Tvorba pridjeva

Pridjevi se tvore sufiksalnom tvorbom, prefiksalnom tvorbom, slaganjem, prefiksalno-sufiksalnom tvorbom, složeno-sufiksalnom tvorbom, srastanjem, tvorbom polusloženica i tvorbom pokrata, a najplodniji je tvorbeni način sufiksalna tvorba.

način

tvorenica

sufiksalna tvorba

bolestan, kišan, kožnat, kožni, oblačan, rječit

prefiksalna tvorba

dodiplomski, nagluh, nepovezan, nesuvisao ispodprosječan, poludnevni, poratni, predškolski, prekooceanski, suodgovoran,

slaganje

vodonepropustan, vodootporan, vatrootporan, zrakopropustan

prefiksalno-sufiksalna tvorba

bez – žic -an > bežičan, bez-krv-an > beskrvan

složeno-sufiksalna tvorba

maloljetan, toplokrvan, uskogrudan, dalekovidan, plavokos (nulti sufiks), mrzovoljan, niskopodni, crnook (nulti sufiks), prvosvibanjski, pučkoškolski, srednjoškolski, starozavjetni, trokrevetni, velikogorički

srastanje

takozvani, svjetlocrven, tamnoplav, prljavožut, mnogopoštovani

tvorba polusloženica

crno-bijeli, prirodoslovno-matematički, znanstveno-popularni

tvorba pokrata

KV (kvalificirani), UV (ultravioletni)

Pridjevi nastali sufiksalnom tvorbom najčešće imaju opće opisno kišan, oblačan, sunčan ili opće odnosno značenje kišni, sunčani, zagrebački.Opisne pridjevne tvorenice mogu imati i ova značenja: sličnost čemu bačvast, opskrbljenost čime pjegav, mogućnost prenosiv, mala količina čega plavkast, sklonost kojoj radnji radišan.

PAZI

Pridjevi izvedeni od dviju osnova pišu se, ovisno o svojemu značenju, sa spojnicom i bez nje. Pridjevi izvedeni od skupina koje označuju jedan pojam pišu se bez spojnice, npr. znanstvenofantaskički (od znanstvena fantastika), povijesnojezični (od povijest jezika), književnoumjetnički (od književna umjetnost). Pridjevi izvedeni od dviju imenica koje označuju dva pojma pišu se kao polusloženica, dakle sa spojnicom, npr. prirodoslovno-matematički (od prirodoslovlje i matematika), znanstveno-popularni (znanstveni i popularni).

PAZI

Treba razlikovati značenje pridjeva plavo-zelen, žuto-bijel, crveno-plav i pridjeva plavozelen, žutobijel i crvenoplav. Pridjevi pisani sa spojnicom odnose se na dvije boje plavu i zelenu, žutu i bijelu itd., a pridjevi pisani bez spojnice odnose se na jednu boju koja nastaje miješanjem dviju početnih boja. Dakle, ako tko ima žuto-bijelu majicu, on ima majicu koja ima žuti i bijeli dio (prugice, točkice i slično), ako tko ima žutobijelu majicu, njegova je majica jednobojna.

PAZI

U skladu s pravopisnim pravilom da se imena stanovnika izvedenih od imena stranih naseljenih mjesta pišu onako kako se izgovaraju u hrvatskome jeziku (Bolonjac, Njujorčanin) trebaju se pisati i pridjevi izvedeni od stranih naseljenih mjesta, primjerice bolonjski (Bologna), đenovski (Genova), njujorški (New York), štokholmski (Stockholm).

PAZI

Hrvatskomu standardnom jeziku na pripada prefiks van-, nego mu pripada prefiks izvan- Stoga su umjesto pridjeva s prefiksom van- vanbračni, vanbrodski, vanjezični, vanmaternički, vannastavni, vanredni, vantjelesni itd. u hrvatskomu standardnom jeziku pravilni pridjevi s prefiksom izvan- izvanbračni, izvanbrodski, izvanjezični, izvanmaternički, izvannastavni, izvanredni, izvantjelesni. Zbog istoga razloga imenica izvanzemaljac ima u hrvatskome standardnom jeziku prednost pred imenicom vanzemaljac.