Glagoli prema predmetu radnje

Glagoli se prema predmetu radnje dijele na prijelazne, neprijelazne i povratne. Prijelazni glagoli uza se imaju izravni ili pravi objekt, tj. objekt u akuzativu, npr. čitati novine. Neprijelazni glagoli nemaju objekt u akuzativu, tj. mogu biti bez objekta ili imati neizravni objekt ( hodati ulicom, hodati po ulici ). Povratni su glagoli oni koji uza se imaju se. Povratni se glagoli dijele na prave povratne, neprave povratne i uzajamnopovratne.

neprijelazni

prijelazni

povratni

hodati

pisati (zadaću)

pravi

(se je zamjenica i znači ʻsebeʼ)

nepravi

(se je čestica)

uzajamnopovratni

(se je čestica)

češljati se

veseliti se

grliti se (uzajamno)

Glagol brinuti se nepravi je povratni glagol koji znači ‘biti u brizi’ ( brinuti se zbog zdravlja , brinuti se zbog neuspjeha ) ili ‘posvećivati komu ili čemu pažnju’ ( brinuti se o mlađemu bratu, brinuti se o svojemu zdravlju ). Ne treba ga upotrebljavati bez se. Pogrešno je brinuti o životinjama , brinuti o djeci, a pravilno je brinuti se o životinjama, brinuti se o djeci.

Glagol odmarati u hrvatskome je standardnom jeziku prijelazan, a glagol odmarati se povratan. Prijelazan je samo kad uz njega stoji dopuna koja označuje koji dio tijela, npr. odmarati noge, odmarati ruke. U svim je ostalim slučajevima taj glagol povratan i ne treba ga upotrebljavati bez se. Pogrešno je Cijeli ću dan odmarati., Igrači odmaraju nakon utakmice ., a pravilno je Cijeli ću se dan odmarati., Igrači se odmaraju nakon utakmice .

Glagol koristiti se nepravi je povratni glagol. Ne treba ga upotrebljavati bez se. Nepravilno je koristiti računalo, a pravilno je koristiti se računalom .

I glagoli skrbiti se i kolebati se nepravi su povratni glagoli te ih uvijek treba upotrebljavati sa se.

« Glagolski vid Glagolski oblici »