Glagolski vid

Glagoli se prema vidu dijele na svršene, nesvršene i dvovidne, tj. one koji su i svršeni i nesvršeni. Nesvršeni glagoli mogu odgovoriti na pitanje Što sada radiš? (odgovor može npr. biti Pišem zadaću., pa je pisati nesvršeni glagol), a svršeni se mogu umetnuti u rečenicu Kad (nakon što)______, doći ću. (tu se npr. može umetnuti napišem, pa je napisati svršeni glagol). Svršenost/nesvršenost dvovidnih glagola prepoznaje se u kontekstu.

nesvršeni

Što sada radiš?

svršeni (otpjevati, preskočiti)

Kad _____, doći ću.

dvovidni (ručati, telefonirati)

Što sada radiš? i

Kad _____, doći ću.

trajni (pjevati, plesati)

označuju duže ili kraće neprekidno vršenje radnje

Pjevam. Plešem.

učestali (odmahivati, preskakivati)

označuju da se radnja s prekidima obavlja više puta

Odmahujem. Preskakujem plot.

Kad otpjevam uspavanku, doći ću.

Kad preskočim plot, poigrat ću se sa susjedovim psom.

Ručam.

Kad ručam, doći ću.

Telefoniram.

Kad telefoniram, doći ću.





PAZI

Pri promjeni glagolskoga vida često se mijenja i odraz jata:

svršeni

nesvršeni

dospjeti

dospijevati

izletjeti

izlijetati

izliti

izlijevati

leći

lijegati

odoljeti

odolijevati

razumjeti

razumijevati

zastarjeti

zastarijevati

PAZI

Glagoli koji u osnovi imaju riječi mjesto, mjera, sjesti i sjena nikad se ne pišu s ije:

svršeni

nesvršeni

izmjeriti, premjeriti, odmjeriti, zamjeriti

mjeriti, zamjerati

premjestiti, namjestiti, smjestiti

premještati, namještati, smještati

presjesti, nasjesti

sjedati, presjedati, nasjedati

zasjeniti

zasjenjivati