Glagoli prema predmetu radnje

Glagoli se prema predmetu radnje dijele na prijelazne, neprijelazne i povratne. Prijelazni glagoli uza se imaju izravni ili pravi objekt, tj. objekt u akuzativu, npr. čitati novine, neprijelazni glagoli nemaju objekt u akuzativu, tj. mogu biti bez objekta ili imati neizravni objekt (hodati ulicom, hodati po ulici). Povratni su glagoli oni koji uza se imaju se. Povratni se glagoli dijele na prave povratne, neprave povratne i uzajamnopovratne.

neprijelazni

prijelazni

povratni

hodati

pisati (zadaću)

pravi

(se je zamjenica i znači sebe)

nepravi

(se je čestica)

uzajamnopovratni

(se je čestica)

češljati se

veseliti se

grliti se (uzajamno)

PAZI

Glagol brinuti se nepravi je povratni glagol koji znači ‘biti u brizi’ (brinuti se zbog zdravlja, brinuti se zbog neuspjeha) ili ‘posvećivati komu ili čemu pažnju’ (brinuti se o mlađemu bratu, brinuti se o svojemu zdravlju). Ne treba ga upotrebljavati bez se. Pogrešno je brinuti o životinjama, brinuti o djeci, a pravilno je brinuti se o životinjama, brinuti se o djeci.

Glagol odmarati u hrvatskome je standardnom jeziku prijelazan, a glagol odmarati se povratan. Prijelazan je samo kad uz njega stoji dopuna koja označuje koji dio tijela, npr. odmarati noge, odmarati ruke. U svim je ostalim slučajevima taj glagol povratan i ne treba ga upotrebljavati bez se. Pogrešno je Cijeli ću dan odmarati., Igrači odmaraju nakon utakmice., a pravilno je Cijeli ću se dan odmarati., Igrači se odmaraju nakon utakmice.

Glagol koristiti se nepravi je povratni glagol. Ne treba ga upotrebljavati bez se. Nepravilno je koristiti računalo, a pravilno je koristiti se računalom.

I glagoli skrbiti se i kolebati se nepravi su povratni glagoli te ih uvijek treba upotrebljavati sa se.