Glagolski vid

Glagoli se prema vidu dijele na svršene, nesvršene i dvovidne, tj. one koji su i svršeni i nesvršeni. Nesvršeni glagoli mogu odgovoriti na pitanje Što sada radiš? (odgovor može npr. biti Pišem zadaću., pa je pisati nesvršeni glagol), a svršeni se mogu umetnuti u rečenicu Kad (nakon što)______, doći ću. (tu se npr. može umetnuti napišem, pa je napisati svršeni glagol). Svršenost/nesvršenost dvovidnih glagola prepoznaje se u kontekstu.

nesvršeni

Što sada radiš?

svršeni (otpjevati, preskočiti)

Kad _____, doći ću.

dvovidni (ručati, telefonirati)

Što sada radiš? i

Kad _____, doći ću.

trajni (pjevati, plesati)

označuju duže ili kraće neprekidno vršenje radnje

Pjevam. Plešem.

učestali (odmahivati, preskakivati)

označuju da se radnja s prekidima obavlja više puta

Odmahujem. Preskakujem plot.

Kad otpjevam uspavanku, doći ću.

Kad preskočim plot, poigrat ću se sa susjedovim psom.

Ručam.

Kad ručam, doći ću.

Telefoniram.

Kad telefoniram, doći ću.

Pri promjeni glagolskoga vida često se mijenja i odraz jata:
svršeni	nesvršeni
dospjeti	dospijevati
izletjeti	izlijetati
izliti	izlijevati
leći	lijegati
odoljeti	odolijevati
razumjeti	razumijevati
zastarjeti	zastarijevati

Glagoli koji u osnovi imaju riječi mjesto, mjera, sjesti i sjena nikad se ne pišu s ije:

svršeni	nesvršeni
izmjeriti, premjeriti, odmjeriti, zamjeriti	mjeriti, zamjerati
premjestiti, namjestiti, smjestiti	premještati, nam ještati, smještati
presjesti, nasjesti	sjedati, presjedati, nasjedati
zasjeniti	zasjenjivati

« Glagoli Glagoli prema predmetu radnje »