Imenice
Imenice su promjenjive riječi kojima se označuju bića (dječak, djevojčica), stvari (knjiga, kuća) i pojave (kiša, sunce). Imenice se mijenjaju po padežima.
|
padež
|
oznaka
|
padežno pitanje
|
primjer
|
|
nominativ
|
N
|
Tko?, Što?
|
dječak, stol
|
|
genitiv
|
G
|
Koga?, Čega?
|
dječaka, stola
|
|
dativ
|
D
|
Komu?, Čemu?
|
dječaku, stolu
|
|
akuzativ
|
A
|
Koga?, Što?
|
dječaka, stol
|
|
vokativ
|
V
|
Oj!, Ej!
|
dječače
|
|
lokativ
|
L
|
O kome?, O čemu?
|
dječaku, stolu
|
|
instrumental
|
I
|
(S) kim?, (S) čim?
|
dječakom, stolom
|
Imenice se također mijenjaju po broju (jednina i množina).
|
broj imenica
|
|
jednina
|
množina
|
|
dječak, djevojčica, prozor
|
dječaci, djevojčice, prozori
|
Imenice najčešće imaju i jedninu i množinu. Imenice koje imaju samo množinu zovu se pluralia tantum. Takve su npr. imenice gaće, gajde, grudi, jaslice, kliješta, kola, kolica, krstitke, njoki, orgulje, sanjke, toplice, traperice, usta, vješala, vrata. Imenice koje imaju samo jedninu zovu se singularia tantum. Te imenice mogu označavati skupinu: narod, policija, razred, stado, tvar: drvo, mlijeko, voda, zemlja, zrak, željezo, apstraktne pojave: ljubav, mladost, mržnja, zloba. I vlastita su imena singularia tantum: Ana, Petar, Mažuranić. Međutim, u nekim se značenjima i od takvih imenica može tvoriti množina: policije svih država EU-a, stada iz pet sela, kupi tri vode, u našemu su razredu tri Ivana.
Zbirne imenice označuju skup istovrsnih bića ili predmeta uzetih zajedno. Mogu stajati uz glagol u jednini Naša je momčad pobijedila., Lišće je žuto., Grožđe je slatko. ili uz glagol u množini Djeca su dobra., Braća su složna.
Imenice mogu biti muškoga, ženskoga ili srednjega roda.
|
rod imenica
|
|
muški rod
|
ženski rod
|
srednji rod
|
|
bor, dječak, prozor, učitelj
|
djevojčica, kost, ploča, učiteljica
|
dijete, nebo, pile, selo
|
Gramatički rod imenica koje označuju što živo najčešće odgovara spolu. Tako je dječak imenica muškoga roda jer označuje biće muškoga spola, a djevojčica je imenica ženskoga roda jer označuje biće ženskoga spola. Kad se imenica odnosi na što neživo ili na biljke, rod je samo gramatička kategorija: ova knjiga, ovaj limun, ova naranča, ovo pismo. Kojega je roda imenica, možemo utvrditi tako da ispred nje u nominativu jednine stavimo pokaznu zamjenicu ovaj, ova, ovo. Neke su imenice dvorodne, npr. imenica finale imenica je muškoga (ovaj finale, Finale je počeo.) i srednjega roda (ovo finale, Finale je počelo.). Rod nekih imenice u množini ne podudara se s njihovim rodom u jednini, npr. imenica štediša u jednini imenica je muškoga roda (ovaj štediša, Štediša je uložio novac u banku.), a u množini i muškoga (ovi štediše; Štediše su uložili novac u banku.) i ženskoga roda (ove štediše; Štediše su uložile novac u banku.). Rod nekih imenica ovisi o tome označuju li mušku ili žensku osobu, npr. taj izjelica, Izjelica je sve pojeo. (muška osoba) i ta izjelica, Izjelica je sve pojela. (muška osoba ili ženska osoba).
|
U hrvatskome standardnom jeziku imenica auto muškoga je roda. Nepravilno je imenicu auto upotrebljavati kao imenicu srednjega roda. Takva je uporaba područno obilježena. Nepravilno je Imam zeleno auto., Ta su auta zelena., a pravilno je: Imam zeleni auto., Ti su auti zeleni.
|
|
U hrvatskome standardnom jeziku imenica kino srednjega je roda. Nepravilno je imenicu kino upotrebljavati kao imenicu muškoga roda (taj kino). Takva je uporaba područno obilježena. Nepravilno je To je najstariji kino u gradu., a pravilno je To je najstarije kino u gradu.
|
Imenice muškoga roda u genitivu jednine najčešće dobivaju nastavak -a (a-sklonidba):
|
|
jednina
|
množina
|
|
N
|
lav
|
lavovi
|
|
G
|
lava
|
lavova
|
|
D
|
lavu
|
lavovima
|
|
A
|
lava
|
lavove
|
|
V
|
lave
|
lavovi
|
|
L
|
lavu
|
lavovima
|
|
I
|
lavom
|
lavovima
|
|
Pri sklanjanju imenica muškoga roda koje završavaju na nepčanik (palatal – č, ć, dž, đ, š, ž, j, lj, nj), u vokativu se dodaje nastavak -u, a u instrumentalu nastavak -em. Pri sklanjanju imenica muškoga roda koje završavaju na nenepčanik (nepalatal – svi ostali suglasnici), u vokativu se dodaje nastavak -e, a u instrumentalu -om.
|
N
|
učitelj
|
učenik
|
|
G
|
učitelja
|
učenika
|
|
D
|
učitelju
|
učeniku
|
|
A
|
učitelja
|
učenika
|
|
V
|
učitelju
|
učeniče
|
|
L
|
učitelju
|
učeniku
|
|
I
|
učiteljem
|
učenikom
|
|
Nastavak -em u instrumentalu imaju i sve imenice koje završavaju na -(a)c, npr. svetac – svetcem. Ako imenica ispred krajnjega nepčanika u osnovi ima -e, najčešće se u instrumentalu dodaje nastavak -om, npr. Beč – Bečom, padež – padežom (prijeglas).
Akuzativ jednine imenica muškoga roda a-sklonidbe koje označuju što neživo jednak je nominativu (N stol = A stol). Akuzativ jednine imenica muškoga roda a-sklonidbe koje označuju što živo jednak je genitivu (G lava = A lava).
Imenice srednjega roda u genitivu jednine također najčešće dobivaju nastavak -a (a-sklonidba).
|
padež
|
jednina
|
množina
|
|
N
|
računalo
|
računala
|
|
G
|
računala
|
računala
|
|
D
|
računalu
|
računalima
|
|
A
|
računalo
|
računala
|
|
L
|
računalu
|
računalima
|
|
I
|
računalom
|
računalima
|
Imenice ženskoga roda u genitivu jednine najčešće dobivaju nastavak -e (e-sklonidba).
|
|
jednina
|
množina
|
|
N
|
žena
|
žene
|
|
G
|
žene
|
žena
|
|
D
|
ženi
|
ženama
|
|
A
|
ženu
|
žene
|
|
V
|
ženo
|
žene
|
|
L
|
ženi
|
ženama
|
|
I
|
ženom
|
ženama
|
|
Imenica pripovijetka sklanja se ovako:
|
|
jednina
|
množina
|
|
N
|
pripovijetka
|
pripovijetke
|
|
G
|
pripovijetke
|
pripovjedaka, pripovijetka, pripovijetki
|
|
D
|
pripovijetki, pripovijetci
|
pripovijetkama
|
|
A
|
pripovijetku
|
pripovijetke
|
|
L
|
pripovijetki, pripovijetci
|
pripovijetkama
|
|
I
|
pripovijetkom
|
pripovijetkama
|
|
|
Imenice kći i mati sklanjaju se ovako:
|
|
jednina
|
množina
|
jednina
|
množina
|
|
N
|
kći
|
kćeri
|
mati
|
matere
|
|
G
|
kćeri
|
kćeri
|
matere
|
matera
|
|
D
|
kćeri
|
kćerima
|
materi
|
materama
|
|
A
|
kćer
|
kćeri
|
mater
|
matere
|
|
V
|
kćeri
|
kćeri
|
mati
|
matere
|
|
L
|
kćeri
|
kćerima
|
materi
|
materama
|
|
I
|
kćeri/kćerju
|
kćerima
|
materom
|
materama
|
|
|
Imenice kćer i kćerka ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Hrvatskomu nestandardnom jeziku pripada imenica kći. Akuzativ imenice kći glasi kćer.
|
NE
|
DA
|
|
To je moja kćer.
|
To je moja kći. (nominativ).
|
|
Vidim njegovu kći.
|
Vidim njegovu kćer. (akuzativ).
|
|
Imenice ženskoga roda koje završavaju suglasnikom, u genitivu dobivaju nastavak i (i-sklonidba).
|
padež
|
jednina
|
množina
|
|
N
|
kost
|
kosti
|
|
G
|
kosti
|
kosti/kostiju
|
|
D
|
kosti
|
kostima
|
|
A
|
kost
|
kosti
|
|
L
|
kosti
|
kostima
|
|
I
|
kosti/košću
|
kostima
|
|
Pri sklanjanju općih imenica i imena koji završavaju na -i (poni, Toni), -io (radio, Dario) i -ia (pizzeria, Maria) u sklonidbi se dodaje j između osnove i nastavka. To vrijedi i za strana imena (i za opće imenice iz stranih jezika) na -y (Freddy), -ie (Eddie), -ea (Chelsea), -ee (Atlee) i -us (Camus) koji se čitaju kao i.
|
N
|
poni
|
Dario
|
Maria
|
Freddy
|
|
G
|
ponija
|
Darija
|
Marije
|
Freddyja
|
|
D
|
poniju
|
Dariju
|
Mariji
|
Freddyju
|
|
A
|
ponija
|
Darija
|
Mariju
|
Freddyja
|
|
V
|
poni
|
Dario
|
Maria
|
Freddy
|
|
L
|
poniju
|
Dariju
|
Mariji
|
Freddyju
|
|
I
|
ponijem
|
Darijem
|
Marijom
|
Freddyjem
|
|
Pri sklonidbi imenica često dolazi do glasovnih promjena:
|
|
jednina
|
množina
|
|
N
|
vrabac
|
vrapci
nepostojani a, jednačenje po zvučnosti
|
|
G
|
vrapca
nepostojani a, jednačenje po zvučnosti
|
vrabaca
|
|
D
|
vrapcu
nepostojani a, jednačenje po zvučnosti
|
vrapcima
nepostojani a, jednačenje po zvučnosti
|
|
A
|
vrapca
nepostojani a, jednačenje po zvučnosti
|
vrapce
nepostojani a, jednačenje po zvučnosti
|
|
V
|
vrapče
nepostojani a, jednačenje po zvučnosti, palatalizacija
|
vrapci
nepostojani a, jednačenje po zvučnosti
|
|
L
|
vrapcu
nepostojani a, jednačenje po zvučnosti
|
vrapcima
nepostojani a, jednačenje po zvučnosti
|
|
I
|
vrapcem
nepostojani a, jednačenje po zvučnosti
|
vrapcima
nepostojani a, jednačenje po zvučnosti
|
|
|
jednina
|
množina
|
|
N
|
ronilac
|
ronioci
nepostojani a, vokalizacija
|
|
G
|
ronioca
nepostojani a, vokalizacija
|
ronilaca
|
|
D
|
roniocu
nepostojani a, vokalizacija
|
roniocima
nepostojani a, vokalizacija
|
|
A
|
ronioca
nepostojani a, vokalizacija
|
ronioce
nepostojani a, vokalizacija
|
|
V
|
ronioče
nepostojani a, vokalizacija, palatalizacija
|
ronioci
nepostojani a, vokalizacija
|
|
L
|
roniocu
nepostojani a, vokalizacija
|
roniocima
nepostojani a, vokalizacija
|
|
I
|
roniocem
nepostojani a, vokalizacija
|
roniocima
nepostojani a, vokalizacija
|
|
Imenice ličioc, ronioc, taoc i varioc ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Hrvatskomu standardnom jeziku pripadaju imenice ličilac, ronilac, talac i varilac.
|
« Vrste riječi
Glagolske imenice »
