Imenice

Imenice su promjenjive riječi kojima se označuju bića (dječak, djevojčica), stvari (knjiga, kuća) i pojave (kiša, sunce). Imenice se mijenjaju po padežima.

padež

oznaka

padežno pitanje

primjer

nominativ

N

Tko?, Što?

dječak, stol

genitiv

G

Koga?, Čega?

dječaka, stola

dativ

D

Komu?, Čemu?

dječaku, stolu

akuzativ

A

Koga?, Što?

dječaka, stol

vokativ

V

Oj!, Ej!

dječače

lokativ

L

O kome?, O čemu?

dječaku, stolu

instrumental

I

(S) kim?, (S) čim?

dječakom, stolom

Imenice se također mijenjaju po broju (jednina i množina).

broj imenica

jednina

množina

dječak, djevojčica, prozor

dječaci, djevojčice, prozori

Imenice najčešće imaju i jedninu i množinu. Imenice koje imaju samo množinu zovu se pluralia tantum. Takve su npr. imenice gaće, gajde, grudi, jaslice, kliješta, kola, kolica, krstitke, njoki, orgulje, sanjke, toplice, traperice, usta, vješala, vrata. Imenice koje imaju samo jedninu zovu se singularia tantum. Te imenice mogu označavati skupinu: narod, policija, razred, stado, tvar: drvo, mlijeko, voda, zemlja, zrak, željezo, apstraktne pojave: ljubav, mladost, mržnja, zloba. I vlastita su imena singularia tantum: Ana, Petar, Mažuranić. Međutim, u nekim se značenjima i od takvih imenica može tvoriti množina: policije svih država EU-a, stada iz pet sela, kupi tri vode, u našemu su razredu tri Ivana.

Zbirne imenice označuju skup istovrsnih bića ili predmeta uzetih zajedno. Mogu stajati uz glagol u jednini Naša je momčad pobijedila., Lišće je žuto., Grožđe je slatko. ili uz glagol u množini Djeca su dobra., Braća su složna.

Imenice mogu biti muškoga, ženskoga ili srednjega roda.

rod imenica

muški rod

ženski rod

srednji rod

bor, dječak, prozor, učitelj

djevojčica, kost, ploča, učiteljica

dijete, nebo, pile, selo

Gramatički rod imenica koje označuju što živo najčešće odgovara spolu. Tako je dječak imenica muškoga roda jer označuje biće muškoga spola, a djevojčica je imenica ženskoga roda jer označuje biće ženskoga spola. Kad se imenica odnosi na što neživo ili na biljke, rod je samo gramatička kategorija: ova knjiga, ovaj limun, ova naranča, ovo pismo. Kojega je roda imenica, možemo utvrditi tako da ispred nje u nominativu jednine stavimo pokaznu zamjenicu ovaj, ova, ovo. Neke su imenice dvorodne, npr. imenica finale imenica je muškoga (ovaj finale, Finale je počeo.) i srednjega roda (ovo finale, Finale je počelo.). Rod nekih imenice u množini ne podudara se s njihovim rodom u jednini, npr. imenica štediša u jednini imenica je muškoga roda (ovaj štediša, Štediša je uložio novac u banku.), a u množini i muškoga (ovi štediše; Štediše su uložili novac u banku.) i ženskoga roda (ove štediše; Štediše su uložile novac u banku.). Rod nekih imenica ovisi o tome označuju li mušku ili žensku osobu, npr. taj izjelica, Izjelica je sve pojeo. (muška osoba) i ta izjelica, Izjelica je sve pojela. (muška osoba ili ženska osoba).

U hrvatskome standardnom jeziku imenica auto muškoga je roda. Nepravilno je imenicu auto upotrebljavati kao imenicu srednjega roda. Takva je uporaba područno obilježena. Nepravilno je Imam zeleno auto., Ta su auta zelena., a pravilno je: Imam zeleni auto., Ti su auti zeleni.

U hrvatskome standardnom jeziku imenica kino srednjega je roda. Nepravilno je imenicu kino upotrebljavati kao imenicu muškoga roda (taj kino). Takva je uporaba područno obilježena. Nepravilno je To je najstariji kino u gradu., a pravilno je To je najstarije kino u gradu.

Imenice muškoga roda u genitivu jednine najčešće dobivaju nastavak -a (a-sklonidba):

jednina

množina

N

lav

lavovi

G

lava

lavova

D

lavu

lavovima

A

lava

lavove

V

lave

lavovi

L

lavu

lavovima

I

lavom

lavovima

Pri sklanjanju imenica muškoga roda koje završavaju na nepčanik (palatal – č, ć,, đ, š, ž, j, lj, nj), u vokativu se dodaje nastavak -u, a u instrumentalu nastavak -em. Pri sklanjanju imenica muškoga roda koje završavaju na nenepčanik (nepalatal – svi ostali suglasnici), u vokativu se dodaje nastavak -e, a u instrumentalu -om.

N

učitelj

učenik

G

učitelja

učenika

D

učitelju

učeniku

A

učitelja

učenika

V

učitelju

učeniče

L

učitelju

učeniku

I

učiteljem

učenikom

Nastavak -em u instrumentalu imaju i sve imenice koje završavaju na -(a)c, npr. svetacsvetcem. Ako imenica ispred krajnjega nepčanika u osnovi ima -e, najčešće se u instrumentalu dodaje nastavak -om, npr. BečBečom, padežpadežom (prijeglas).

Akuzativ jednine imenica muškoga roda a-sklonidbe koje označuju što neživo jednak je nominativu (N stol = A stol). Akuzativ jednine imenica muškoga roda a-sklonidbe koje označuju što živo jednak je genitivu (G lava = A lava).

Imenice srednjega roda u genitivu jednine također najčešće dobivaju nastavak -a (a-sklonidba).

padež

jednina

množina

N

računalo

računala

G

računala

računala

D

računalu

računalima

A

računalo

računala

L

računalu

računalima

I

računalom

računalima

Imenice ženskoga roda u genitivu jednine najčešće dobivaju nastavak -e (e-sklonidba).

jednina

množina

N

žena

žene

G

žene

žena

D

ženi

ženama

A

ženu

žene

V

ženo

žene

L

ženi

ženama

I

ženom

ženama

Imenica pripovijetka sklanja se ovako:

jednina

množina

N

pripovijetka

pripovijetke

G

pripovijetke

pripovjedaka, pripovijetka, pripovijetki

D

pripovijetki, pripovijetci

pripovijetkama

A

pripovijetku

pripovijetke

L

pripovijetki, pripovijetci

pripovijetkama

I

pripovijetkom

pripovijetkama

Imenice kći i mati sklanjaju se ovako:

jednina

množina

jednina

množina

N

kći

kćeri

mati

matere

G

kćeri

kćeri

matere

matera

D

kćeri

kćerima

materi

materama

A

kćer

kćeri

mater

matere

V

kćeri

kćeri

mati

matere

L

kćeri

kćerima

materi

materama

I

kćeri/kćerju

kćerima

materom

materama

Imenice kćer i kćerka ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Hrvatskomu nestandardnom jeziku pripada imenica kći. Akuzativ imenice kći glasi kćer.

NE

DA

To je moja kćer.

To je moja kći. (nominativ).

Vidim njegovu kći.

Vidim njegovu kćer. (akuzativ).


Imenice ženskoga roda koje završavaju suglasnikom, u genitivu dobivaju nastavak i (i-sklonidba).

padež

jednina

množina

N

kost

kosti

G

kosti

kosti/kostiju

D

kosti

kostima

A

kost

kosti

L

kosti

kostima

I

kosti/košću

kostima

Pri sklanjanju općih imenica i imena koji završavaju na -i (poni, Toni), -io (radio, Dario) i -ia (pizzeria, Maria) u sklonidbi se dodaje j između osnove i nastavka. To vrijedi i za strana imena (i za opće imenice iz stranih jezika) na -y (Freddy), -ie (Eddie), -ea (Chelsea), -ee (Atlee) i -us (Camus) koji se čitaju kao i.

N

poni

Dario

Maria

Freddy

G

ponija

Darija

Marije

Freddyja

D

poniju

Dariju

Mariji

Freddyju

A

ponija

Darija

Mariju

Freddyja

V

poni

Dario

Maria

Freddy

L

poniju

Dariju

Mariji

Freddyju

I

ponijem

Darijem

Marijom

Freddyjem

Pri sklonidbi imenica često dolazi do glasovnih promjena:

jednina

množina

N

vrabac

vrapci

nepostojani a, jednačenje po zvučnosti

G

vrapca

nepostojani a, jednačenje po zvučnosti

vrabaca

D

vrapcu

nepostojani a, jednačenje po zvučnosti

vrapcima

nepostojani a, jednačenje po zvučnosti

A

vrapca

nepostojani a, jednačenje po zvučnosti

vrapce

nepostojani a, jednačenje po zvučnosti

V

vrapče

nepostojani a, jednačenje po zvučnosti, palatalizacija

vrapci

nepostojani a, jednačenje po zvučnosti

L

vrapcu

nepostojani a, jednačenje po zvučnosti

vrapcima

nepostojani a, jednačenje po zvučnosti

I

vrapcem

nepostojani a, jednačenje po zvučnosti

vrapcima

nepostojani a, jednačenje po zvučnosti


jednina

množina

N

ronilac

ronioci

nepostojani a, vokalizacija

G

ronioca

nepostojani a, vokalizacija

ronilaca

D

roniocu

nepostojani a, vokalizacija

roniocima

nepostojani a, vokalizacija

A

ronioca

nepostojani a, vokalizacija

ronioce

nepostojani a, vokalizacija

V

ronioče

nepostojani a, vokalizacija, palatalizacija

ronioci

nepostojani a, vokalizacija

L

roniocu

nepostojani a, vokalizacija

roniocima

nepostojani a, vokalizacija

I

roniocem

nepostojani a, vokalizacija

roniocima

nepostojani a, vokalizacija

Imenice ličioc, ronioc, taoc i varioc ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku. Hrvatskomu standardnom jeziku pripadaju imenice ličilac, ronilac, talac i varilac.

« Vrste riječi Glagolske imenice »