Jednačenje po mjestu tvorbe

Ako se zajedno nađu dva suglasnika različita po mjestu tvorbe, kako bi se olakšao izgovor, prvi se suglasnik zamjenjuje suglasnikom koji je po mjestu tvorbe bliži drugomu suglasniku:

1. nenepčanici (nepalatali) (s, z, h) ispred nepčanika (palatala) (š, ž, ć, č,, đ, j, lj, nj) zamjenjuju se nepčanicima (palatalima):

nenepčanik

s

z

h

nepčanik

š

ž

š

primjeri

umisliti – umišljen

paziti – pažljiv

kruh – krušč

Suglasnici s i z ne zamjenjuju se suglasnicima š i ž ispred lj i nj kad su s i z završni suglasnici prefiksa: izljubiti, iznjedriti, razljutiti, sljubiti se.

2. zubnousnenik n zamjenjuje se dvousnenikom m ispred dvousnenika b, npr. činiti – čimbenik, nastaniti – nastamba, obrana – obrambeni, prehrana – prehrambeni, stan – stambeni, zelen – zelembać. Do jednačenja po mjestu tvorbe dolazi i ispred dvousnenika p, ali ono se ne bilježi u pismu.

U riječima crvenperka, jedanput i stranputica ne bilježi se jednačenje po mjestu tvorbe.

« Jednačenje po zvučnosti Ispadanje suglasnika »