Neodređene
zamjenice
nitko, gdjetko, koješta itd. nastaju
dodavanjem riječi ili predmetaka koji upitno značenje pretvaraju u
neodređeno. Uz neke predmetke stoji oblik
-šta (ništa).
Neodređene
zamjenice sklanjaju se ovako:
N
nitko
ništa
neki
štogod
tkogod
G
nikog(a)
ničeg(a)
nekog(a)
čegagod
kogagod
D
nikom(u)
ničem(u)
nekom(u)
čemugod
komgod,
komugod
A
nikog(a)
ništa
nekog(a)
(za živo), neki (za neživo)
štogod
kogagod
L
nikom(e)
ničem(u)
nekom(e)
čemugod
komgod,
komegod
I
nikim
ničim
nekim
čimgod,
čimegod
kimgod,
kimegod
Likovi
bez
t (niko, svako, iko, neko)
ne pripadaju standardnomu jeziku.
NE
DA
Niko
neće doći.
Nitko
neće doći.
Svako
je odgovoran za svoje postupke.
Svatko
je odgovoran za svoje postupke.
Neko
je pred vratima.
Netko
je pred vratima.
U
skupini koju čine prijedlog i neodređena zamjenica koja počinje
negacijom
ni- (nitko, ništa, nikakav,
ničiji, nijedan...) prijedlog se umeće između
niječnoga i ostaloga dijela zamjenice, a svi se dijelovi pišu
kao zasebne riječi (tj. nesastavljeno):
NE
DA
Ne
druži se
s nikim.
Ne
druži se
ni s kim.
Ne
žali
za ničim.
Ne
žali
ni za čim.
Za
ništa
na svijetu ne bih te povrijedio.
Ni
za što
na svijetu ne bih te povrijedio.
Prijedlog
bez ne umeće se u neodređenu zamjenicu: Došla je bez
ičega
. U prijedložnome izrazu sastavljenu od prijedloga bez
sastavnicu ni- treba zamijeniti s i-: Nije
pravilno
Položio je ispit bez
ničije
pomoći., a pravilno je Položio je
ispit
bez ičije pomoći.
Riječ
tkogod znači ‘netko’, a riječ štogod ‘nešto’,
npr.
Ako tkogod dođe, ponudi ga večerom., Nađi štogod
za večeru.
Sveza tko god znači ‘bilo tko, svatko’
a sveza
što god ‘bilo što, sve što’, npr. Tko god
došao, dobro je došao.
, Što god ti kažu, poslušaj.
