Upitne i odnosne zamjenice

Upitne i odnosne zamjenice razlikuju se samo po tome nalaze li se na početku upitne rečenice ili imaju službu veznika u zavisnosloženim rečenicama. Upitne zamjenice upotrebljavaju se u pitanjima i zamjenjuju onu riječ koja se očekuje u odgovoru:

Što radiš? Čekam mamu.

Tko će doći po tebe? Tata.

Kako se zoveš? Maja.

PAZI

U hrvatskome standardnom jeziku upitna i odnosna zamjenica glasi što, a ne šta.

NE

DA

Šta si rekao?

Što si rekao?

Ne znam šta radi.

Ne znam što radi.

Odnosne zamjenice imaju službu veznika u zavisnosloženim rečenicama: To je djevojčica koju svaki dan vidim pred školom.

Upitne i odnosne zamjenice su: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik. Upitne i odnosne zamjenice sklanjaju se ovako:

N

tko

što

koji

čiji

kakav

kolik

G

kog(a)

čega

kojeg(a)

čijeg(a)

kakva

kolika

D

kom(u)

čemu

kojem(u)

čijem(u)

kakvu

koliku

A

kog(a)

što

kojeg(a) (za živo), koji (za neživo)

čijeg(a) (za živo), čiji (za neživo)

kakva (za živo), kakav (za neživo)

kolika (za živo), kolik (za neživo)

L

kom(e)

čemu

kojem(u)

čijem(u)

kakvu

koliku

I

kim(e)

čim(e)

kojim

čijim

kakvim

kolikim

PAZI

U hrvatskome standardnom jeziku razlikuje se akuzativ pridjeva i zamjenica koje se sklanjaju po pridjevnoj sklonidbi s obzirom na to odnosi li se na što živo ili neživo, npr. Vidim lijepoga dječaka., ali Vidim lijep kišobran. I u akuzativu zamjenice koji treba razlikovati oblike koji se odnose na živo i neživo. Za živo u akuzativu treba upotrebljavati oblik kojeg(a), a za neživo koji.

živo

neživo

To je dječak kojega je upoznala.

To je kišobran koji je dobila.

Često se griješi tako da se za neživo upotrebljava akuzativ zamjenice koji.

NE

DA

To je primjer kojega je trebala slijediti.

To je primjer koji je trebala slijediti.