Neodređene zamjenice

Neodređene zamjenice nitko, gdjetko, koješta itd. nastaju dodavanjem riječi ili predmetaka koji upitno značenje pretvaraju u neodređeno. Uz neke predmetke stoji oblik -šta (ništa).

Neodređene zamjenice sklanjaju se ovako:

N

nitko

ništa

neki

štogod

tkogod

G

nikog(a)

ničeg(a)

nekog(a)

čegagod

kogagod

D

nikom(u)

ničem(u)

nekom(u)

čemugod

komgod, komugod

A

nikog(a)

ništa

nekog(a) (za živo), neki (za neživo)

štogod

kogagod

L

nikom(e)

ničem(u)

nekom(e)

čemugod

komgod, komegod

I

nikim

ničim

nekim

čimgod, čimegod

kimgod, kimegod

Likovi bez t (niko, svako, iko, neko) ne pripadaju standardnomu jeziku.

NE

DA

Niko neće doći.

Nitko neće doći.

Svako je odgovoran za svoje postupke.

Svatko je odgovoran za svoje postupke.

Neko je pred vratima.

Netko je pred vratima.

U skupini koju čine prijedlog i neodređena zamjenica koja počinje negacijom ni- (nitko, ništa, nikakav, ničiji, nijedan...) prijedlog se umeće između niječnoga i ostaloga dijela zamjenice, a svi se dijelovi pišu kao zasebne riječi (tj. nesastavljeno):

NE

DA

Ne druži se s nikim.

Ne druži se ni s kim.

Ne žali za ničim.

Ne žali ni za čim.

Za ništa na svijetu ne bih te povrijedio.

Ni za što na svijetu ne bih te povrijedio.

Prijedlog bez ne umeće se u neodređenu zamjenicu: Došla je bez ičega . U prijedložnome izrazu sastavljenu od prijedloga bez sastavnicu ni- treba zamijeniti s i-: Nije pravilno Položio je ispit bez ničije pomoći., a pravilno je Položio je ispit bez ičije pomoći.

Riječ tkogod znači ‘netko’, a riječ štogod ‘nešto’, npr. Ako tkogod dođe, ponudi ga večerom., Nađi štogod za večeru. Sveza tko god znači ‘bilo tko, svatko’ a sveza što god ‘bilo što, sve što’, npr. Tko god došao, dobro je došao. , Što god ti kažu, poslušaj.

« Upitne i odnosne zamjenice Brojevi »