Nezavisnosložene rečenice

Nezavisnosložene rečenice nastaju povezivanjem jednostavnih rečenica. To povezivanje može biti vezničko i bezvezničko. Nezavisnosložene rečenice dijele se na sastavne, rastavne, suprotne, zaključne i isključne rečenice. Nezavisnosložena rečenica u kojoj su surečenice povezane bez veznika zove se rečenični niz.

Surečenice u sastavnim, rastavnim i suprotnim rečenicama najčešće čine cjelinu, ali nisu ovisne jedna o drugoj, a veznik ne pripada nijednoj surečenici. Kad se zamijene njihova mjesta, veznik ostaje između njih, a ne seli se s drugom surečenicom: Jutro će biti vedro, a mi smo ponijeli kišobran., Mi smo ponijeli kišobran, a jutro će biti vedro. Iznimka su sastavne rečenice u kojima su surečenice u odnosu uzrok – posljedica: Vozio je prebrzo, pa je pao s bicikla.

Surečenice su u zaključnim i isključnim rečenicama u određenoj mjeri ovisne jedna o drugoj. Druga surečenica u zaključnim rečenicama odnosi se prema prvoj kao zaključak. Druga surečenica u isključnim surečenicama isključuje dio sadržaja prve surečenice. U zaključnim i isključnim rečenicama surečenice također ne mogu zamijeniti mjesta.