Prilozi

Prilozi su riječi koje se najčešće dodaju glagolima ili pridjevima kako bi se dopunilo ili pobliže odredilo njihovo značenje. Neki se prilozi mogu stupnjevati (npr. lijepo – ljepše – najljepše), pa su stoga promjenjivi.

PAZI

Komparativ priloga rado jest radije, a ne rađe, a komparativ priloga visoko više, a ne višlje.

Prilozi optimalno, minimalno i maksimalno, kao i pridjevi optimalan, minimalan i maksimalan, nemaju komparativ i superlativ.

NE

DA

Najoptimalnije rade na poslu.

Optimalno rade na poslu.

Drugi se prilozi ne mogu stupnjevati (npr. vrlo, veoma, gdje), pa su stoga nepromjenjivi.

Prilozi se dijele na priloge mjesta, vremena, načina, uzroka i količine.

mjesto

gdje, ovdje, tu, ondje

vrijeme

ljeti, zimi, danju, noću

način

kako, ovako, tako, onako, lijepo

uzrok

zašto, zato

količina

koliko, ovoliko, toliko, onoliko

PAZI

Prilozi gdje, kamo i kuda značenjski se razlikuju. Prilogom gdje pita se o mjestu na kojemu se tko ili što nalazi, prilogom kamo pita se za cilj čijega kretanja, a prilogom kuda pita se za smjer. U uporabi tih priloga često se griješi tako da se prilogom gdje pita o cilju čijega kretanja, npr. Gdje ideš? umjesto pravilnoga pitanja Kamo ideš?. Neispravno je i prilogom kuda pitati o cilju čijega kretanja, npr. Kuda ideš poslije škole? umjesto pravilnoga Kamo ideš poslije škole? Prilog gdje ne treba upotrebljavati uz glagole koji označuju kretanje.