Prilozi

Prilozi su riječi koje se najčešće dodaju glagolima ili pridjevima kako bi se dopunilo ili pobliže odredilo njihovo značenje. Prilozi nastali od opisnih pridjeva promjenjivi su i mogu se stupnjevati (npr. lijepo – ljepše – najljepše).

Komparativ priloga rado jest radije, a ne rađe, a komparativ priloga visoko više, a ne višlje.

Prilozi optimalno, minimalno i maksimalno, kao i pridjevi optimalan, minimalan i maksimalan, nemaju komparativ i superlativ.

NE	DA
Najoptimalnije rade na poslu.	Optimalno rade na poslu.

Drugi se prilozi ne mogu stupnjevati (npr. vrlo, veoma, gdje) – nepromjenjivi su.

Prilozi se dijele na priloge mjesta, vremena, načina, uzroka i količine.

mjesto	gdje, ovdje, tu, ondje
vrijeme	ljeti, zimi, danju, noću
način	kako, ovako, tako, onako, lijepo
uzrok	zašto, zato
količina	koliko, ovoliko, toliko, onoliko

Prilozi gdje, kamo i kuda značenjski se razlikuju.Prilogom gdje pita se o mjestu na kojemu se tko ili što nalazi, prilogom kamo pita se za cilj čijega kretanja, a prilogom kuda pita se za smjer. U uporabi tih priloga često se griješi tako da se prilogom gdje pita o cilju čijega kretanja, npr. Gdje ideš? umjesto pravilnoga pitanja Kamo ideš? . Nepravilno je i prilogom kuda pitati o cilju čijega kretanja, npr. Kuda ideš poslije škole? umjesto pravilnoga Kamo ideš poslije škole? Prilog gdje ne treba upotrebljavati uz glagole koji označuju kretanje.

« Pasiv Prijedlozi »