Zavisnosložene rečenice

Zavisnosložene rečenice nastaju uvrštavanjem jedne jednostavne rečenice u drugu. Surečenica u koju se uvrštava druga surečenica zove se glavna surečenica, a surečenica koja se uvrštava na mjesto jednoga rečeničnoga dijela glavne surečenice zove se zavisna surečenica.

S obzirom na mjesto kojega se rečeničnoga dijela glavne surečenice uvrštava zavisna surečenica razlikuju se predikatne, subjektne, objektne, priložne, atributne i apozicijske rečenice.

U običnome poretku zavisna je surečenica iza glavne: Doručkovat ću kad se razbudim.

Zavisna surečenica može biti i u inverziji, odnosno nalaziti se ispred glavne surečenice: Kad se razbudim, doručkovat ću.

Zavisna surečenica može biti i umetnuta u glavnu: Sutra ću, kad se probudim, otići po pecivo.

PAZI

Kad se nalazi u inverziji, odnosno ispred glavne surečenice, zavisna se surečenica od nje odjeljuje zarezom. Umetnuta se zavisna surečenica zarezima odjeljuje od glavne surečenice.